Macromedia Plus :: Informacije za dobre vibracije

Što se isplati studirati?

E-mail
Što se isplati studirati?
Pri odabiru fakulteta većina maturanata razmišlja isplati li se upisati pojedini studijski program s obzirom na financijsku komponentu prilikom zapošljavanja. Ovdje valja napomenuti kako je još uvijek, premda su ispiti državne mature već u tijeku, moguće aplicirati na pojedine studije, ali samo u okvirima zadanim već prijavljenim ispitima državne mature. Ako se za neki studijski program zahtijeva dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti, rok za prijavu propisat će visoko učilište, dok je za ostale studijske programe rok za prijavu 5. srpnja 2010.

 

Na telefon i cigarete trošimo dvostruko više nego na voće i povrće

E-mail
Na telefon i cigarete trošimo dvostruko više nego na voće i povrće
Deset posto najsiromašnijih kućanstava u Hrvatskoj tijekom 2008. godine zaradilo je 15.945 kuna, a deset posto najbogatijih čak 12 puta više, odnosno 200.162 kune. Najsiromašniji su na osnovne životne potrebe potrošili deset tisuća kuna više nego što su zaradili, a najbogatiji su uspjeli uštediti oko 57.000 kuna. Prema Rezultatima Ankete o potrošnji kućanstava u 2008. godini, koju je na uzorku od 3108 kućanstava proveo i danas objavio Državni zavod za statistiku, najsiromašnije obitelji u toj su godini zaradile još manje nego u 2007. godini i to za oko stotinjak kuna, dok su najbogatiji uvećali zaradu za oko 4000 kuna.

 

Kupovna moć Hrvata tek oko 40% europskog prosjeka

E-mail
Kupovna moć Hrvata tek oko 40% europskog prosjeka
Prema podacima GfK-ovog istraživanja iz listopada 2009. godine, prosjek kupovne moći za Europu je 11.699 eura i pokazuje pad u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 12.500 eura. Hrvatska je rangirana na 27. mjestu s iznosom od 4.800 eura, što je nešto ispod 40 posto europskog prosjeka. Na prvom mjestu nalazi se Lihtenštajn sa iznosom od 50.761 eura. Inače, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala.

 

Što s kreditom u slučaju gubitka posla?

E-mail
Što s kreditom u slučaju gubitka posla?
Danas, kada ljudi zbog krize imaju umanjena primanja ili, u gorem slučaju, ostanu bez posla, sve se češće javljaju problemi u otplati kredita. U takvim vrlo nezahvalnim situacijama, kada se kasni s plaćanjem kreditnih rata, banke klijentima savjetuju da im se jave i u dogovoru s njima vide kakve su mogućnosti za rješenje problema. Kako doznajemo u bankama, građanima koji se nađu u takvim problemima najčešće se nudi mogućnost reprogramiranja kredita u kojem se produljuje rok otplate kredita (prolongat), te se na taj način umanjuje rata.

 

Ni diploma više ne olakšava zaposlenje

E-mail
Ni diploma više ne olakšava zaposlenje
Aktualna kriza uvela je recesiju i u srednju klasu. Visokoobrazovani radnici u posljednjih godinu dana na udaru su otkaza više nego ikada, nova radna mjesta se ne otvaraju, a fakultet prvi put nakon niza godina ne znači i lakšu ulaznicu na tržište rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u posljednjih godinu dana nezaposlenost je najviše, čak 38 posto, povećana u kategoriji osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Za 36,2 posto nezaposlenih je više i u kategoriji osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom.

 

Hrvatska zatvorila još tri poglavlja s EU

E-mail
Hrvatska zatvorila još tri poglavlja s EU
Hrvatska je u petak u Bruxellesu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila pregovore u tri poglavlja europske pravne stečevine i sada s ukupno 15 zatvorenih poglavlja očekuje da se uskoro formira radna skupina za izradu nacrta pristupnog ugovora. Zatvorena su poglavlja Financijske usluge, Energija i Zaštita potrošača i zdravlja. "Danas je Hrvatska zatvorila još tri poglavlja, čime je broj ukupno zatvorenih poglavlja povećan na 15, što je neobično važno ne samo u kontekstu daljnje dinamike i uspješnosti našeg procesa, nego i za aktiviranje radne skupine Vijeća EU za izradu pristupnog ugovora.

 

Hrvati će na skijanju potrošiti 100 milijuna eura

E-mail
Hrvati će na skijanju potrošiti 100 milijuna eura
Skijaški aranžmani i smještaj zasad se prodaju kao i lani, kažu u najvećim domaćim turističkim agencijama Generalturistu, Adriatica.net-u i Kompasu, a u potonjem se na kraju zimske sezone nadaju i blagom porastu u odnosu na lanjske rezultate. Prema riječima Kristijana Gržetića iz Adriatica.neta, to znači da bi i ove godine na stranim skijalištima moglo biti oko 200.000 Hrvata. Urednik portala Skijanje.hr Goran Razić ipak napominje da mnogi putuju u vlastitom aranžmanu i smještaj rezerviraju izravno preko interneta pa je teško procijeniti ukupan broj putnika.

 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »

Filmovi - Top 10

The Hunger Site

Pretraga

Login forma

Bookmark & Share